среда, 14. октобар 2020.

SREĆA

 


Herman Hese


Voleti... Voleti nekog, voleti nešto.
Bitno je ne biti prazna srca
i hladne duše. (N. J.)


SREĆA JE LJUBAV, SAMO LJUBAV
(Herman Hese)

"Što sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je život pružao i sve jasnije sam shvatao gde treba tražiti prave izvore radosti i smisla. 

Naučio sam da biti voljen ne znači ništa a da je voleti sve, da je sposobnost da osećamo ono što daje vrednost i lepotu našem postojanju. Gde god bi se na zemlji pojavilo ono što se može nazvati srećom, bilo je satkano od emocija.

Novac nije ništa, moć nije ništa. Mnogi imaju i jedno i drugo, a ipak su nesrećni. Lepota nije ništa, video sam lepe muškarce i lepe žene koji su bili nesrećni uprkos svojoj lepoti. Ni zdravlje nije sve; svako je zdrav ko se tako oseća; bilo je bolesnika punih volje za životom koju su negovali do samog kraja, i bilo je zdravih koji su venuli mučeni strahom od patnje. 

Ali sreća je uvek bila tamo gde je neko umeo da voli i živeo za svoja osećanja; ako ih je negovao, ako ih nije gazio i potiskivao, ona su mu donosila zadovoljstvo. Lepota ne pruža radost onome ko je poseduje, već onom ko ume da je voli i da joj se divi.

Ima različitih osećanja, ali to je samo privid, u suštini, ona su sva - jedno. I volja je, na primer, jedno od njih. Ali za mene je i to ljubav. Sreća je ljubav, samo ljubav. Srećan je ko ume da voli.

​Ljubav pokreće našu dušu, u njoj pronalazi svoje biće i svoj život. Srećan je, dakle, samo onaj ko ume da voli. Ali voleti i želeti nije isto. Ljubav je želja koja je postala mudra; ljubav ne želi da poseduje, želi samo da voli. Zato je bio srećan filozof koji je ljubav prema svetu negovao u svojim mislima i na taj način uvek nešto novo saznavao. Ali ja nisam bio filozof."

Herman Hese

Iz knjige "Srećan je onaj ko ume da voli"



четвртак, 8. октобар 2020.

KLJUČ PRAVILNE ISHRANE


Piramida ishrane

Svakodnevica. Razne aktivnosti, sport, hobi... 
A šta je za zdravlje najbitnije - ISHRANA!
Moj skromni doprinos promociji zdravlja:
 

Ista hrana za nekog je lek, za nekog otrov

KLJUČ PRAVILNE ISHRANE

«Kaži mi svoju krvnu grupu i ja ću ti reći da li se hraniš ili truješ».
(dr Piter Dž. Dadamo)

„Krvne grupe su fundamentalne kao samo stvaranje. U majstorskoj logici prirode krvne grupe slede neisprekidanu putanju od samog začetka života pa sve do danas. One su potpis naših drevnih predaka na neuništivom istorijskom pergamentu. Sad smo počeli da otkrivamo kako da koristimo krvnu grupu kao ćelijski otisak prsta kojim otkrivamo brojne velike tajne pod čijim se velom skriva naša potraga za dobrim zdravljem. Taj rad je produžetak inovativnih otkrića vezanih za ljudsku DNK. Naše poimanje krvne grupe vodi nauku o genetici korak dalje nedvosmislenom tvrdnjom da je svako ljudsko biće posve jedinstveno. Nema ispravnog niti pogrešnog načina života, kao ni ispravne ni pogrešne ishrane. Postoje samo ispravni ili pogrešni izbori koje treba doneti na osnovu naših individualnih genetskih kodova.“
(Iz uvoda knjige „Ishrana prema krvnim grupama“ dr Pitera Dž. Dadama, izdanje SEZAM BOOK, 2019.)

Pre više od pola veka, dr Džejms Dadamo je slučajno došao do otkrića koje je njegov sin dr Piter Dadamo objavio 1996. godine, tek posle ispitivanja na hiljade uzoraka. Dr Džejmsovo otkriće je poteklo od iznenađujuće činjenice da su se njegovi pacijenti, slati u banje na oporavak i specijalne tretmane po istoj vrsti zdravstvenih problema, podvrgnuti potpuno istoj vrsti ishrane i fizičkih aktivnosti, vraćali sa različitim rezultatima, ne samo po stepenu oporavka već i po kilaži i opštem psihofizičkom stanju. 

„Godine 1997. započeo sam rad na ostvarivanju svog cilja da podelim sa svetom svoje životno delo u prvom izdanju knjige „Ishrana prema krvnim grupama“ i iskreno nisam znao hoće li svet biti prijemčiv za njega. Tad većina ljudi nije čak ni znala svoju krvnu grupu. U školi su naučili da je krvna grupa važna samo ako vam je potrebna transfuzija krvi. Ja sam predlagao nešto radikalno: da je krvna grupa genetska elektrana s veoma važnim uticajem na imunitet, metabolizam i probavne procese i da različitim krvnim grupama odgovara različita hrana. Dakle, da krvna grupa nije samo nejasni činilac o kome treba da razmišljamo samo u nevolji, već da je njeno poznavanje i razumevanje neophodno za naše zdravlje tokom celog života.“ (dr Piter Dadamo).

U knjizi «Četiri krvne grupe, četiri načina ishrane», jednoj od niza knjiga na temu krvna grupa i zdravlje, dr Piter Dadamo kaže: »Vaša krvna grupa je ključ koji otvara vrata u tajne vašeg zdravlja i dugovečnosti, fizičke vitalnosti i emocionalne snage. Vaša krvna grupa odredjuje kojim bolestima ste podložni, koju hranu trebate jesti, kojim fizičkim aktivnostima se trebate baviti. Ona je odlučujući faktor u razmeni energije, u delotvornosti kojom «sagorevate» kalorije, u vašoj emocionalnoj reakciji na stres, a možda i u vašoj ličnosti». 

Sve do nedavno, preporuka za korišćenje hrane bazirala se na nutritivnim vrednostima hrane (vitamini, minerali, esencijalne masne kiseline). Danas lekari i nutricionisti preporučuju hranu koja je u skladu sa krvnom grupom. Posle niza godina pozitivnog potvrđivanja ovog otkrića u praksi, danas je dijeta prema krvnoj grupi jedna od najpopularnijih u moru teorija o zdravom načinu ishrane.

Krvna grupa je kontrolni ventil imunog i probavnog sistema, biološki sudija koji pospešuje ljudski organizam da preživi. Sva prirodna i sveža hrana je zdrava, ali neka vrsta hrane za nekog je otrov. Antitela u krvi prepoznaju hranu kao dobru ili lošu za nas, i ako svakodnevno unosimo u organizam za nas lošu hranu, naš imuni sistem radi samo na eliminaciji tih namirnica i postaje sve neotporniji u borbi protiv virusa i bakterija.

Postoje četiri krvne grupe: O, A, B i AB koje su nastajale sa razvojem ljudske vrste odgovarajući na njen fiziološki razvoj i promenljive životne uslove. Svako od nas ima jednu od tih grupa kao genetski pečat predaka.

U svom razvoju ljudska vrsta je menjala podneblja i klimatske uslove i osnovne delatnosti koje su omogućavale da se prehrani. Oko 40 hiljada godina pre n.e. prva delatnost pećinskog čoveka je bila lov i prva vrsta hrane meso. Krvna grupa naših predaka dobila je oznaku «O» (pogrešan naziv je «nulta») i danas je najrasprostranjenija. Sledeća delatnost (oko 30 hiljada godina pre n.e.) je bila stočarstvo i nastaje nova krvna grupa «A», prilagođavajući čoveka na novu hranu - mleko. S razvojem zemljoradnje ishrana se upotpunjuje povrćem i žitaricama i organizam ljudske vrste reaguje stvarajući «sigurnosni ventil» za apsorpciju novih hranljivih materija iz biljne hrane: nastaje krvna grupa «B». Pre 10 vekova, u procesu migracija stanovništva, stapanjem postojećih krvnih grupa nastaje nova, danas retka krvna grupa «AB» koju ima samo 5% ljudi na planeti. Po atributima dr Pitera Dadamo krvna grupa AB je metafora modernog života - komleksna i nestabilna. U sebi sadrži sve kvalitete krvne grupe A i B ali ne stvara antitela za njih pojedinačno, pa su ljudi sa ovom krvnom grupom skloni mnogim oboljenjima među kojima i kancerogenim, ali su otporni na autoimune bolesti (npr. artritis i lupus).

Krvna grupa O

Osobe sa krvnom grupom O imaju dobar probavni sistem i izraženu potrebu za fizičkom aktivnošću. Zbog veoma jakog imunog sistema sklone su autoimunim bolestima (imuni sistem reaguje protiv sopstvenog organizma), naročito obolevaju od artritisa. Preporučuje im se visoko proteinska ishrana siromašna ugljenim hidratima. Na njihovoj trpezi uvek bi trebalo da bude meso ili riba i sveže povrće i voće (sem kiselog voća), a nikad žitarice, pasulj i zrnasta hrana. Mleko i mlečni proizvodi su im zabranjeni.

Intenzivne fizičke aktivnosti (borilački sportovi, trčanje, aerobik) su najbolja reakcija na stres i impulsivno ponašanje ovih osoba. Kafa i alkohol im pojačavaju psihičku napetost i treba ih izbegavati.

Krvna grupa A

Profil ishrane ljudi sa krvnom grupom A je - vegetarijanac. Treba da izbegavaju meso, masnoće, mleko i mlečne proizvode i žitarice, a od fizičkih aktivnosti da upražnjavaju lagane vežbe i jogu. Imaju osetljiv probavni sistem i skloni su obolevanju od raka i bolesti srca, a rizik se povećava ako se ne hrane u skladu sa svojom krvnom grupom. Odgovara im ishrana bogata ugljenim hidratima i siromašna mastima. Prija im kafa i crno vino.

Krvna grupa B

Jak imuni sistem, prilagodljivost na ishranu i uravnoteženost nervnog sistema su karakteristike za osobe sa krvnom grupom B. Imaju najbolju reakciju na sres, kreativne su i sposobne su da usklade umne i fizičke aktivnosti. Ipak, obolevaju od virusnih infekcija koje napadaju nervni sistem i od autoimunih bolesti.

Podnose raznoliku ishranu i jedine su osobe koje dobro podnose mleko i mlečne proizvode. U ishrani im se preporučuje povrće, jaja i meso divljači a od pića čajevi. Treba da izbegavaju žitarice, pogotovu kukuruz. Pešačenje, biciklizam i plivanje su fizičke aktivnosti koje im odgovaraju.

Krvna grupa AB

Osetljiv probavni sistem osoba sa krvnom grupom AB nameće izbalansiranu mešovitu ishranu: bela mesa, mleko i mlečne proizvode, žitarice, voće i povrće a isključuje crvena mesa, pasulj i kukuruz.

Česte bolesti zbog neadekvatne ishrane i fizičkih aktivnosti su anemija, bolesti srca i krvnih sudova i rak. Makrobiotička ishrana, sokovi voća i povrća i joga vežbe su preduslov zdravlja za ovaj tip ljudi.

Ilustracija: Internet


Za SRPSKU TELEVIZIJU USA priredila: Nadica Janić

Veza: STV USA 

среда, 7. октобар 2020.

PRAZNINA




"Začarani val povratka" 
(mixed media - akril, pesak; 60 x 80 cm)
Autor: Nadica Janić

I dođu tako neki prazni dani. 
I pada kiša… Seta.
Bežim u Plavo. Nedokučivo i tajno.