недеља, 14. јун 2015.

STIHOR REČI

... a priča teče dalje (38)




STIHOR REČI - Almanah POEZIJE STENKA

Izdavač: Književni salon POEZIJA STENKA, Beograd
Urednik izdanja: Radinka Stojković
Tehnički urednik, dizajn: Majo Danilović
Štampa: Mala knjiga, Novi Sad
Godina izdanja: 2015. 


Književni salon „Poezija Stenka“ objavio je prvi almanah pod nazivom „Stihor reči“, koji je sabrao 178 autora iz 14 zemalja i osamdeset gradova. Izdanje je predstavljeno 15. maja 2015. u restoranu „Stenka“ u Beogradu.

Salon, koji više od 20 godina na autentičnim druženjima na Sava okuplja umetnike svih vokacija, prevashodno pesnike i aforističare iz celog sveta, započeo je tako i svoju izdavačku delatnost. 

Začetnik i rukovodilac ovog specifičnog koncepta je Radinka Stojković, profesor književnosti i vlasnik restorana. U predgovoru knjige istakla je:

„U vreme kada se kultura uopšte, pa i književnost, pokušavaju marginalizovati, skrajnuti na sporedne i slepe koloseke društvenog progresa, naše je da pišemo, da prostiremo i sejemo reč, da je obznanimo, a „Stihor reči“ je jedan svojevrstan zapis o dobrim ljudima svekolike književnosti.“ 


NADICA JANIĆ (str. 139) 

Rođena 1948. godine u Surčinu. Socijalni radnik u penziji. Živi i stvara u Novim Banovcima. Bavi se slikarstvom, piše kratke priče i pesme. Pisala je za lokalne novine, sada je novinar-saradnik Srpske Televizije USA. Autor je bloga GOVOR DUŠE (kratke priče) i bloga AMARANT (poezija). 



BALADA O ISKRI I NEVIDLJIVOM 

U jednom gradu, gde je vreme stalo, živi čovek sa praznim srcem. Oblači se u tugu i hoda kao vetar. Nekada postaje nevidljiv i tako lakše, među ljudima, traži svoju izgubljenu dušu. Već je na pragu starosti i prazninu u srcu sve teže podnosi. Odelo od tuge mu je postalo tesno i ružno. Sve češće je nevidljiv jer se stidi praznine u sebi i pohabanosti svojih osećanja.

Bila je najmanja zvezda na nebu. Zbog svoje sićušnosti lako se spuštala na Zemlju i ponovo uzdizala. Volela je ljude, i kome bi se zagledala u oči poklanjala je nebeski sjaj. A ljudi bi postajali srećni, ne znajući zašto. Na jednom svom putu između Neba i Zemlje, u pustoj ulici predgrađa, videla je čudnog čoveka obasjanog mesečinom.

«Ko si ti? Zašto plačeš?», tiho ga je oslovila i pružila mu toplu, nežnu ruku. Čovek je zadrhtao i pogledao je očima prestrašene, ranjene srne. «Lep si, najtužniji čoveče», šapnula mu je u srce i dotakla usnama, kao lahor, njegove naborane obraze...

Zvala se Iskra. Oblačila je haljine satkane od mesečevog sjaja. U očima je imala iskrice sa svake zvezde i mirisala je na jutro i bele ljiljane.

Čovek sa praznim srcem, osetivši noćni lahor na licu, zagledan u neobičnu zvezdu, poželeo je da se raduje, da voli, da se smeje. I dok ga je Iskra zaneseno gledala, čovek u odelu od tuge, pohlepno joj je ukrao sve iskrice iz očiju, pustio joj ruku i nestao. Čula je samo šum vetra...

Nikada se više nije spuštala na Zemlju. Iz njenih praznih očiju svake letnje noći pada rosa. Jutra mirišu na nju i bele ljiljane. Nevidljivi čovek je iskrice zamenio za dukate – i postao još nesrećniji. Za vreme letnjih noći, luta praznog srca i ne zna da li on to plače ili rosa pada na njegovo lice.


BALADA O ISKRI I DEČAKU

Na svom putu između Neba i Zemlje, Iskra je u Čarobnoj šumi srela čudesnog dečaka koji se igrao Vatrom.
“Dođi da se igramo“, pozvao je najlepšim glasom.
“Ne smem. Sagoreću“, odgovorila mu je drhtavim glasom i uzdigla se na svoje Nebo.

Ujutro je opet krenula u Čarobnu šumu. Dečak se igrao Vodom.
„Dođi da se igramo“, pozvao je najlepšim osmehom.
„Ne smem. Ugasiću se“, tiho mu je odgovorila i tužna se vratila na Nebo... Svu noć je padala kiša.

Treće jutro je otišla u Čarobnu šumu jer više nije mogla da svetli bez njega. Zatekla ga je kako dugom slika vatru, vodu, nebo i šumu.
„Dođi da se igramo“, pozvao je najlepšim pogledom.
Nije se bojala. Poklonila mu je Paunovo pero i ušla u sliku. Tu je ostala zauvek pretvorivši se u Sunce.

Dečak je patio za njom. Voleo je kao sićušnu Iskru. Od njegovih suza postala je nova duga. Nastavio je da slika. Čarobna šuma se pretvorila u njegove slike. U svakoj je bila Svetlost, ali samo u jednoj Sunce.


Priredila: Nadica Janić

субота, 13. јун 2015.

DOBITNICI PRIZNANJA "ZLATNA ZNAČKA" ZA DOPRINOS U KULTURI


Ljudi i vreme (3)










УРУЧЕЊE ПРИЗНАЊА 22. 05.2015.
НАРОДНО ПОЗОРИШТЕ - СЦЕНА РАША ПЛАОВИЋ
БЕОГРАД - Ул. Француска 3

На седници Жирија за доделу Златне значке Културно-просветне заједнице Србије донетa je Одлукa о овогодишњим добитницима овог вредног признања које заједно додељују Културно-просветнa заједницa Србије и Министарство спољних послова Републике Србије - Управа за сарадњу сa дијаспором и Србима у региону за дугогодишњи допринос развијању културних делатности. Додељенo je 50 признања.

Међу добитницима овогодишње Златне значке Културно-просветне заједнице Србије су и наши истакнути уметници и културни активисти из дијаспоре, чиме је још једном потврђен јединствен културни и духовни простор свих Срба, ма где да живе.

Жири, на чијем челу је био проф. Милован Витезовић, књижевник, све одлуке је донео једногласно. Награда се састоји од позлаћене значке и повеље - графичког листа.

ДОБИТНИЦИ ЗЛАТНЕ ЗНАЧКЕ ЗА 2015. ГОДИНУ

1.Маја Аврамовић, музички уметник, виолиниста, Берлин, Немачка
2. Марина Арсенијевић, музички уметник, пијаниста, Блумфилд Хилс, САД
3. Проф. Зоја Беголи, балетски уметник, педагог, Београд
4. Данило Васић, музички уметник, пијаниста, Београд
5. Александра Вребалов, музички уметник, композитор, Њујорк, САД
6. Ивана Вучићевић, новинар, уредник, Београд 
7. Зефирино Граси, новинар, уредник, Београд
8. Весна Дедић, уредник, водитељ, књижевник, Београд 
9. Мила Драгичевић, балетски уметник, Београд
10. Гојко Ђого, књижевник, Београд
11. Драгољуб Ђуричић, музички уметник, инструменталиста, композитор, Београд
12. Милан Ђурђевић, музички уметник, инструменталиста, композитор, Београд
13. Вук Жугић, менаџер у култури, уредник, Београд
14. Јелена Јовичић, драмски уметник, Београд
15. Зоран Р. Ковачевић, књижевник, новинар, преводилац, Београд
16. Проф. Гордана Крајачић, музички критичар, Београд
17. Жарко Лаушевић, драмски уметник, Њујорк, САД
18. Петар Лукић, протојереј ставрофор, Београд 
19. Ђорђе Милутиновић, менаџер у култури, продуцент, Београд 
20. Проф. мр Предраг Миодраг, музички педагог, диригент, Сремски Карловци
21. Борислав Митић, музички уметник, гитариста, Mонтреал, Канада
22. Зоран Митровић, сликар, керамичар, oрганизатор, Мајданпек
23. Снежана Мишковић - Викторија, музички уметник, вокални солиста, Београд
24. Желидраг Никчевић, књижевник, Београд
25. Наташа Нинковић, драмски уметник, Београд
26. Бранислав Обрадовић, организатор, продуцент, Београд
27. Проф. Галина Павленко Перић, музички педагог, оперски солиста, Пожаревац
28. Љиљана Петровић Зечић, библиотекар, Бањалука, Република Српска
29. Миодраг Петровић, драмски уметник, Нови Сад
30. Иван Пиуковић, музички уметник, инструменталиста, Суботица
31. Проф. Бранка Пујић, драмски уметник, педагог, Београд
32. Драгица Радосављевић, музички уметник, вокални солиста, Београд
33. Љиљана Радошевић, галериста, Београд
34. Богданка Ракић, књижевник, Берлин, Немачка
35. Проф. мр Дијана Сретеновић, музички педагог, харфиста, Београд
36. Александар Стаматовић, оперски уметник, Београд
37. Милица Стаматовић, новинар, уредник, Београд 
38. Владимир Станковић, музички уметник, флаутиста, Нови Сад
39. Игор Станковић, филмски продуцент и организатор, Београд
40. Славица Стефановић, кустос, музејски саветник, Ужице
41. Бранислав Стојановић, менаџер у култури, продуцент, Београд
42. Проф. Љубица Стојиловић, професор српског језика, Петровац на Млави
43. Проф. Душан Стојковић, књижевник, педагог, Младеновац
44. Милан Тодоровић Рубљов, сликар, Врњачка Бања
45. Владимир Томчић, историчар уметности, менаџер у култури, Београд
46. Лидија З. Ужаревић, новинар, глумица-аматер, посленик културе, Крушевац
47. Миомир Филиповић Фића, новинар, публициста, Сремска Митровица 
48. Васил Хаџиманов, музички уметник, композитор, пијаниста, Београд
49. Љиљана Црнић, књижевник, Београд 
50. Звонимир Шимунец, публициста, филмски продуцент, Атина, Грчка


Izvor: "MajdanArt"



Zoran Mitrovic, dobitnik "Zlatne značke" 2015.


Među 50 dobitnika ovog značajnog priznanja je i Zoran Mitrović, slikar, keramičar i organizator iz Majdanpeka. Predsednik je Udruženja "MajdanArt" koje ove godine obeležava 15 godina rada. Osnivač je i organizator međunarodne izložbe "Art u minijaturi" koja okuplja eminentne umetnike iz celog sveta.

Sa timom vrhunskih umetnika, entuzijasta i sa članovima porodice posvećenih umetnosti, organizuje i održava edukativne radionice sa decom, radionice za izradu nakita, simpozijume, izložbe i promoviše kulturni turizam Opštine Majdanpek. 



15. GODINA MAJDANARTA

2001 – 2015.



Zoran Mitrović



“MajdanArt”
je neprofitno udruženje osnovano radi ostvarivanja i unapređenja umetnosti, primenjene umetnosti, likovne umetnosti, muzičke umetnosti, pozorišne umetnosti, književnosti, fotografije i filma, kulture i kulturnog turizma kao i radi ostvarivanja i unapređenja međunarodne saradnje u oblasti umetnosti, afirmacije kulturnih i turističkih potencijala, razvoj unikatnih umetničkih suvenira. 

Osnovan je 2001. godine i jedan je od nosioca kulturnih aktivnosti i pokretač inicijativa vezanih za obrazovanje, turizam, međunarodnu saradnju u svim oblastima, afirmaciju ne samo Istočne Srbije i opštine Majdanpek već i države u celini. Svoje aktivnosti realizuje kroz umetničke radionice, međunarodne izložbe, edukativne radionice, konkurse i naučne tribine uz učešće institucija i ustanova kulture iz zemlje i sveta, naučnih radnika i stručnih pojedinaca određenih oblasti.

Umetnička radionica za kreiranje i izradu umetničkog unikatnog nakita "MajdanArt" jedan je od nosioca kulturnih aktivnosti i pokretač inicijativa vezanih za umetnost, kulturu, obrazovanje, turizam, međunarodnu saradnju. Održava se svake godine u septembru, počev od 2001. godine, uz učešće već dokazanih i kreativno potvrđenih umetnika iz zemlje i sveta, kao i studenata završnih godina studija vajarstva. Osnovni radni materijal umetnika je srebro, ali se podrazumeva i mogućnost pojedinih kombinacija u materijalu. Umetnicima su na raspolaganju brojni tehnološki postupci: poliranje, livenje, galvaniziranje, vakumiranje, valjanje, utiskivanje... "MajdanArt" je osmišljen kao sveobuhvatni projekat u kome pored dizajnera nakita, učestvuju modni kreatori, likovni kritičari, naucni radnici i umetnici iz drugih oblasti stvaralaštva sa ciljem novih načina vrednovanja autorskog, odnosno, dizajnerskog nakita. 

Internacionalni simpozijum zlatarstva - MajdanArt odrzava se svake godine u septembru. Umetnici izrađuju umetnički unikatni nakit u zlatu i srebru koristeći sve tehnološke mogućnosti Zlatare Majdanpek. Glavni partneri organizacije simpozijuma MajdanArt su: Fakultet primenjenih umetnosti iz Beograda, Muzej primenjene umetnosti iz Beograda, Zlatara Majdanpek, BalkanKult, Zavod za proučavanje kulturnog razvitka Srbije i pojednici. 

Međunarodna izložba “Umetnost u minijaturi” je osnovana sa ciljem da se prepozna važnost doprinosa umetnika i promoviše razumevanje i poštovanje kvaliteta i raznovrsnosti. Nastala je 2010. godine iz potrebe afirmacije i razvoja umetnosti u malom formatu kroz međunarodnu izložbu i umetničke radionice za dizajn nakita, keramiku, skulpturu, slikarstvo, grafiku, digital art. 


Foto: arhiva “MajdanArt” 

Za SRPSKU TELEVIZIJU USA priredila: Nadica Janić 

Veza: Arhiva STV USA Stari sajt